Jeste li već bili u najposjećenijem dvorcu u Hrvatskoj?

Trakošćan

Biser Hrvatskog zagorja i jedan od najljepših dvoraca Hrvatske smješten je na visokom čunjastom brežuljku u pitomom bednjanskom kraju, okružen šumama, livadama i obroncima Strahinjšćice, Macelja, Ravne gore i Ivanšćice.  Predivan i impozantan dvorac Trakošćan jedan je od najatraktivnijih dvoraca u Hrvatskoj, a s oko 60 000 posjetitelja godišnje svakako spada i u jedan od najposjećenijih dvoraca.


Trakošćan je nastao u 13. stoljeću u obrambenom sustavu sjeverozapadne Hrvatske kao manja osmatračka utvrda za nadzor puta od Ptuja prema bednjanskoj dolini. Bio je manji burg u sustavu utvrda Zagorske kneževine. Danas jedvorac jedan od rijetkih objekata u Hrvatskoj sa sačuvanom vlastitom građom, povijesno usko vezanom uz arhitektonski okvir i život njegovih vlasnika. Muzej posjeduje vrijednu muzejsku građu iz razdoblja renesanse do historicizma, sačinjenu od vrijednih zbirki slika, namještaja, oružja i drugih predmeta, koji su stalno izloženi u originalnim prostornim cjelinama koje prezentiraju velikaški život kroz povijest Trakošćana i obitelji Drašković.

Pogled iz zraka, Foto Dvor Trakošćan
Inače toponim Trakošćan prvi se puta spominje u pisanim dokumentima 1334. godine. Gospodari utvrde u prvim stoljećima nisu poznati, tek znamo da su od kraja 14. st. vlasnici grofovi Celjski, koji istovremeno gospodare čitavom Zagorskom grofovijom. Smrću zadnjeg potomka obitelji Celjski Trakošćan dijeli sudbinu ostalih njihovih gradova i posjeda koji se usitnjavaju, i mijenjaju razne gospodare. U toj podjeli Trakošćan, kao jedinstveno imanje, pripada najprije vojskovođi Janu Vitovcu, zatim Ivanišu Korvinu, koji ga poklanja svome podbanu Ivanu Gyulayu. Ova obitelj zadržava dvorac kroz tri generacije, te izumire 1566., a vlastelinstvo preuzima država.

Za učinjene usluge kralj Maximilijan dodjeljuje vlastelinstvo Jurju Draškoviću (1525-1587), najprije osobno, a potom na nasljedno uživanje. Tako je konačno 1584. Trakošćan stekla obitelj Drašković.


U razdoblju procvata izgradnje dvoraca u Hrvatskom zagorju, u drugoj polovici 18. st., dolazi do napuštanja Trakošćana. Zapušten, počinje naglo propadati, pa se tek polovinom 19. st., obitelj ponovno zanima za svoj titularni grad, u duhu novog vremena, romantičnog povratka prirodi i obiteljskim tradicijama. U tom duhu podmaršal Juraj VI Drašković utvrdu pretvara u rezidencijalni dvorac, a parkovni okoliš u romantičarski perivoj. Iduće generacije povremeno borave u Trakošćanu sve do 1944. kad se iseljavaju u Austriju, ubrzo zatim dvorac je nacionaliziran.

1953. osnovan je muzej sa stalnim postavom. Danas je dvorac u vlasništvu Republike Hrvatske.

Jezgru objekta čini romanička utvrda koja se sastojala od stambene zgrade, malog utvrđenog dvorišta i jače visoke kule. Zgodno odabran položaj, te osmatračka kula, činili su utvrdu sigurnom i dobro branjenom.Ubrzan razvoj vatrenog oružja i sve opasniji turski prodori, razlozi su što se trakošćanska utvrda dograđuje i obrambeno jača. Druga generacija Draškovića, Ivan II i Petar, značajnije dograđuju objekt i to izvodeći zapadnu kulu, o čemu svjedoči grb i natpis.

U 19. st. Trakošćan dobiva oblik u kojem ga danas poznajemo. Od 1840.-1862. u jednom od prvih restauratorskih zahvata u Hrvatskoj, dvorac je obnovljen u neogotičkom stilu i time nije samo izmijenio vanjski lik, nego i definitivno prekinuo s petstoljetnom obrambenom funkcijom. Obnovom nastaje i romantičarski perivoj po uzoru na engleske parkove. Izgradnjom brane dolina se pretvara u veliko jezero. Stilsko jedinstvo temeljito provedeno na čitavom objektu, jednako se proteže na interijere i pejzažnu cjelinu.


Trakošćan
je zaštićen kao kulturno dobro te nije samo spomenik graditeljstva i muzej, nego je također spomenik prirode i perivojne kulture. Postoje indicije da je Juraj VI pristupajući rekonstrukciji dvorca imao razrađen projekt za njegovo turističko korištenje, što je obuhvaćalo i preuređenje cjelokupnog okruženja. Obnovom nastaje perivoj po uzoru na engleske parkove koji oponašajući prirodu daje prividnu spontanost u organizaciji prostornih dijelova.

Na planu perivoja iz 1858. može se uočiti kompozicija livadnih i šumskih površina koja je djelomično nestala zbog sađene ili samonikle vegetacije. Taj odnos punog i praznog bitno je obilježje tipičnog romantičarskog perivoja koje je djelomično iščezlo zbog preguste vegetacije. Usprkos tome, trakošćanski perivoj pruža cjelovitu i impresivnu sliku koja plijeni pozornost posjetitelja. Uz postojeće autohtone šumske vrste, utjecajem orijentalizma, unašaju se različite egzotične vrste drveća, grmlja i bilja koje kroz godišnja doba mijenjaju kolorističku kompoziciju okoliša.

Pogled sa jezera,Foto Dvor TrakošćanPerivoj Dvorca Trakošćan prostire se na istoku od kamenog mosta preko Bednje (ulaz u perivoj), na jugu do kapele Sv. Križa, na sjeveru do vrtlarije, na zapadu uključuje rub jezera. To je danas prostor veliko šetalište sa stazama i putovima, stepenicama, mostovima i odmorištima, zatim tu nalazimo i druge parkovne sadržaje kao što su svjetiljke, klupe itd. Vodeni elementi perivoja predstavljeni su jezerom i potocima. Od ostalih sadržaja tu je splav na jezeru. Perivoj u Trakošćanu je ekstrovertirani parkovni prostor gdje je bitno za doživljaj i ugođaj u perivoju brojnost i raznolikost vizura i veduta. Vizure na dvorac, kapelu i krajolik bitno su obilježje i vrijednost trakošćanskog perivoja.

Površina jezera iznosi 17 ha, a njegova dubina je oko 2,5 m, vrlo je razvedeno te je obala dugačka oko 4,5 km. Pošto voda ljeti postigne ugodnu temperaturu dugi niz godina koristilo se i kao kupalište. U njemu se nalaze razne vrste riba kao što je šaran, amur, štuka, som, pastrvski grgeč i dr. te sve više postaje ekskluzivna voda za sportski ribolov.

Jezero je oduvijek najvažniji dio parkovne kompozicije, prividno povećava prostor, a  zrcalna slika dvorca i okolne vegetacije postala je prepoznatljiv motiv Trakošćana. Šetnja oko jezera i fotografiranje dvorca cilj je mnogih posjetitelja. Inače prostor kulturnoga dobra dio je šire zaštićene prirodne i povijesne cjeline – park šume Trakošćan u površini od 450 ha.

Radno vrijeme
Muzej je otvoren za posjetitelje svaki dan tijekom cijele godine.
Ljetno radno vrijeme: ( od 1. travnja do 31. listopada):  od 9 do 18 sati.
Zimsko radno vrijeme: (od 1. studenoga do 31. ožujka): od 9 do 16 sati.
Radno vrijeme uprave muzeja: radnim danom od 8 do 15 sati.

Cijene ulaznica
Odrasle osobe: 30 Kn
Učenici i studenti: 15 Kn
Organizirane grupe predškolske djece: 10 Kn
Stručno vođenje se naplaćuje  100 kn po grupi te ga je potrebno prethodno najaviti.

Dvorac Trakošćan,
Trakošćan 1
42253 Bednja
web: http://www.trakoscan.hr
Tel:+385(0)42 796 281
Tel:+385(0)42 796 422
FAX:+385(0)42 796 420
E-mail: [email protected]

Da li ste pročitali ove članke?

Odgovori

Vaša email adresa neće biti objavljena. Polja označena * su obavezna.

Možete koristiti HTML tagove i atribute: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <s> <strike> <strong>