Filmski magičan: Dragulj Dalmacije s krunom od kamena

ston,

Jeste li već otkrili magičnu ljepotu hrvatskog grada koji su još u antičko doba  nastanjivali Iliri i Grci, a 167.g prije Krista njime su vladali Rimljani? Danas ga opasavaju ‘neosvojive’ zidine izgrađene u 14. stoljeću, a  može se pohvaliti najstarijom solanom u Europi.  Njegova veličanstvena ljepota privlači svake godine sve veći broj turista koji uživaju u bogatoj ponudi, mirnoći koja briše stres te gastro delicijama koje skrivaju i jedan hvaljeni afrodizijak.
Kako bi otkrili ovaj kraj iz snova, kada vas putovanje odvede na sam jug Hrvatske,  magistralom skrenite do mjesta gdje se drugi najveći hrvatski poluotok spaja s kopnom te ‘uplovite’ u čarobni kutak lijepe naše u kojem ‘vladaju’ idilična lakoća življenja protkana bogatom poviješću, ribarstvom, školjkama, stoljetnim maslinama, solanom …
Kada skrenete u ‘zemlju’, ribara, vinogradara i maslinara duboko udahnite i pripremite se na spektakularnu prirodnu ljepotu, protkanu kulturnom baštinom koja u obliku najdužeg obrambenog zida u Europi zakriljuje i kao najljepša kruna ukrašava Ston. Grad je to koji godine 1333.  zauvijek ulazi u posjed Dubrovnika i tada započinje novo poglavlje povijesti. Gradi se novi Ston, koji dobiva kneza, obnavljaju se solila, a u Ston dolazi 150 dubrovačkih obitelji . Već 1359. godine Ston i Mali Ston opasani su dvostrukim obrambenim zidom i postaju ‘neosvojivi’.


Danas taj mali i neodoljivo simpatičan dalmatinski kutak oduševljava svojim kamenim uskim ulicama, mediteranskim šarmom, gostoljubivošću i nevjerojatno nadahnjujućom mirnoćom življenja.

Mjesto je to na kojem ćete uživati u šetnji ‘europskim kineskim zidom’, na kojem ćete posjetiti najstariju solanu na svijetu, ali i kušati svjetski poznatu stonsku kamenicu, gastro zaštitnicu ovog kraja koja uz mušule (dagnje), ukusnu bijelu i plavu ribu, ostavlja okus koji će vas svojom svježinom i puninom oduševljavati još dugo, dugo. Mjesto je to na kojem ćete ploviti najneobičnijim parkovima- parkovima mušula da bi nakon turističkog obilaska svih njegovih ljepota kušali nadaleko poznate brodete, maneštre, buzare, ali i delicije poput torte od makarula.

 

No taj miran kutak u koji bismo se i sami rado preselili može se pohvaliti i brojnim svjetskim manifestacijama.  ‘Ston wall marathon’ oduševio je Japance, Nijemce, Šveđane i brojne druge strane i domaće goste.  Jedinstveni je to  sportsko-turistički događaj, koji se trči po Stonskim zidinama, najdužem očuvanom obrambenom zidu u Europi.

Jedan od težih maratona ujedno je i jedan od neobičnijih u svijetu,  a održava se svake godine početkom rujna na poluotoku Pelješcu sa startom i ciljem u povijesnom dragulju, gradiću Stonu. Stonski maraton trči se u dvije atletske utrke, duljina 42,2 km i 15 km, te Fun run rekreativnom prolasku na 4 km. Dio maratona uključuje i trčanje po 5,5 kilometara dugim stonskim zidinama, pa ne čudi što je prerastao u ekskluzivni događaj s maratoncima iz cijeloga svijeta.
Najteži dio, Stonske zidine, trče se na samom početku, nakon laganog prvog kilometra, pripremljenog tijela i duha. Nakon zidina i prolaska kroz Ston, staza pruža priliku za odmor dvokilometarskim trčanjem ravnom stazom pored mora. Prijelaz preko prijevoja vodi u svijet veličanstvenih vizura na otok Mljet i uvalu Marčuleta. Povratak daje još jednu priliku za odmor nizbrdicom i ravnicom uz more do Stona, nakon čega slijedi razmjerno lagano valoviti put preko stonskog polja i Hodilja do okreta u Dubi Stonskoj odakle ostaje još sedam kilometara do ulaska u cilj u centru Stona.

Druga manifestacija koja će oduševiti je  Film food festival – Festival Kinookus  koja se održava također u Stonu, a koja spaja dvije umjetnosti – film i gastronomiju. A kada imate tako spektakularnu filmski lijepu kulisu, kao što su zidine i kamene uličice, dobivate manifestaciju koja se svrstava u top događaje koje na Jadranu ne smijete propustiti.

Međunarodni je to filmski festival koji kroz sedmu umjetnost i koncept zdravog užitka želi razvijati, očuvati i promovirati kulturu uzgoja, pripreme i uživanja u zdravoj hrani. Promovira lokalne običaje i kulturni identitet, educira s ciljem podizanja svijesti o zdravoj prehrani i važnosti zaštite okoliša.  Radi na očuvanju tradicionalnih recepata, te čuva sjećanje na izradu i način upotrebe tradicionalnog posuđa i oruđa.

Kada jednom posjetite ovo čarobno mjesto svakako ne propustite zakoračiti u svijet soli, proizvodne bazene najstarije solane, koji datiraju iz vremena dubrovačke republike. Protežu se na prostoru od 400.000 m2 , a sastoje se od 7 grupa bazena za isparavanje mora i 10 bazena za kristalizaciju.

Solana potječe još iz rimskog doba kada se po prvi put spominju eksploatacija i branje soli na stonskom području. Stonske su solane najstarije u Europi i uopće najveće sačuvane iz povijesti Mediterana.

Osim’ bijelog zlata’ – stonske soli u ovom neodoljivo ljupkom gradu nikako nemojte propustiti još jedan festival. Dane malostoske kamenice-Festival kamenica, koji se organizira u ožujku.  Naime, oko blagdana svetoga Josipa, kada su kamenice najukusnije, u Dubrovniku i Stonu održava se gastronomsko-turistička manifestacija Festa od kamenica kojom se prezentiraju ove malostonske školjke. Tamošnje kamenice poznate su još od antičkih vremena, a kamenice iz uzgoja spominju se u pisanim izvorima od 17. stoljeća.


Tradicionalno se kamenice u Stonu poslužuju svježe otvorene i začinjene limunovim sokom.. No na Festi od kamenica možete kušati i različita jela spravljena od ove školjke,  poput  juhe od kamenica, pohane kamenice, zapečene kamenice, pržene ili pečene kamenice na razne načine, a sve to popraćeno vinom i pjesmom.

Resursi pak i bogato ruralno područje Stona i okolice kao i cijelog Pelješca izvrsna su podloga za uzgajanje vinove loze i proizvodnju vrhunskih vina. Pelješko vinsko carstvo diči se s kvalitetnim vinom Plavac mali koji ima prepoznatljiv i neponovljiv buke kojeg je teško zamijeniti. Složit će se stoga pelješki vinari kako nema dobrog podruma bez odličnog ‘Plavca’. Inače Plavac mali je najzastupljenija sorta Pelješkog vinogorja, pa ga svakako ne zaboravite kušati kada posjetite Ston. Ovo crno vino istančanog okusa očarat će sva osjetila.
Posjetite li pak ovaj južni biser u lipnju oduševit će vas Međunarodni festival puhačkih orkestara Ston, manifestacija koja se organizira već šestu godinu zaredom. Organizatori su Hrvatsko pučko društvo Stoviš i Glazba Ston. Naime, u Stonu je još 1912. godine osnovano Hrvatsko pučko društvo Stoviš, nazvano po kuli koja dominira nad mjestom. Iz tog Društva proizišla je i Glazba Ston, koja je 1929. godine imala prvi javni nastup i uz kraće prekide tijekom ratova uspješno djeluje preko 80 godina. Oni su 2011. godine organizirali  1. međunarodni festivala puhačkih orkestara koji se od tada svakog lipnja održava u Stonu.

Ukoliko se na putovanje prema krajnjem jugu odlučite zimi osjetit ćete pravu blagdansku idilu i ‘okusiti’ život domaćina. Uz ‘miris’ bure, soli i mora doživjet ćete Dalmaciju van sezone, a romantična i zaogrnuta fascinantnim mirom, koji remeti tek zvuk brodica peljeških ribara,  ostat će vam u sjećanju kao prava oaza – idilična i magično privlačna.

Ljeti će vas pak čar ovog mediteranskog grada ‘opiti poput kakva ljubavnika‘, probudit će osjetila, dirnuti vas u srce, zarobiti vas kao nitko prije.  Spektakularni pogled sa zidina, nepregledni vinogradi, moćna ljepota netaknutog Pelješca koja skriva bezbrojne čiste uvale s kristalno modrim morem, stavit će ovu destinaciju na vrh liste vaših omiljenih mjesta za odmor.


Malo povijesti

U doba Rimskog carstva (antika) malo znamo o Stonu, ali ipak, ima sačuvanih latinskih natpisa i nešto arheoloških ostataka, a svjedočanstvo rimske vlasti je i centurijacija (raspored zemljišnih parcela) stonskog polja koja se uz malo truda može uočiti i danas. Po ostacima građevina (ponajviše crkava) lako je zaključiti da je Ston u doba kasne antike bio već važno i veliko naselje. Antičko ime Stona (Stamnes) sačuvano je u nešto kasnijem izvoru, a to je “Kozmografija” Anonima Ravenjanina koja se datira u 7. stoljeće, a grad se spominje i na poznatoj “Tabula Peutingeriana” kao Turris Stagno. Poznati bizantski car i pisac Konstantin VII. Porfirogenet ga spominje kao Stagnon, a Kronika popa Dukljanina ga navodi kao Stantania.
Kada su nakon propasti Rimskog carstva područje istočne jadranske obale naselili Slaveni-Hrvati, Ston je postao središte Zahumlja – jedne od slavenskih državica zvanih sklavinije – i u njemu su stolovali lokalni vladari i lokalni biskupi koji se spominju u zaključcima crkvenih sabora u Splitu s početka 10. stoljeća. Valja nam imati na umu da tadašnji Ston nije bio na mjestu ovoga današnjega grada, već se nalazio nešto zapadnije, pod brijegom na kojemu se danas nalazi crkva Sv. Mihajla. Sve upućuje na to da je na brijegu bio utvrđeni vladarski dvor (poznata je vladarska kuća Viševića) s dvorskom kapelom, a da se naselje nalazilo u nizini. Od tog akropolskog sklopa danas je sačuvana jedino crkvica Sv. Mihajla kao jedan od najznačajnijih kulturnih spomenika prošlosti Stona. Nakon razdoblja ranog srednjeg vijeka i prosperiteta u kojemu je Ston bio središte Zahumlja s vlastitim vladarima i biskupima, u 12. i 13. stoljeću postoje brojne nerazjašnjene povijesne činjenice. Usponom Raške pod dinastijom Nemanjića Zahumlje dolazi u interesnu sferu raške države i to razdoblje obilježeno je brojnim dinastičkim borbama za prevlast, a znamo da je Ston pogodio i potres 1252. godine.

Inače na  području općine nalazi se 18 naselja: Boljenovići, Brijesta, Broce, Česvinica, Dančanje, Duba Stonska, Dubrava, Hodilje, Luka, Mali Ston, Metohija, Putniković, Sparagovići, Ston, Tomislavovac, Zabrđe, Zaton Doli i Žuljana.
Foto: TZ Općine Ston, Boris Jović

Kontakt:
Turistička zajednica Općine Ston
Adresa: Pelješki put 00, 20230, Ston
Facebook:
Visit Ston
web: www.ston.hr
Telefon: 020 754 452

Da li ste pročitali ove članke?

Odgovori

Vaša email adresa neće biti objavljena. Polja označena * su obavezna.

Možete koristiti HTML tagove i atribute: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <s> <strike> <strong>