Grad u zagrljaju kamenog zaljeva i mora

Bakar,

Jeste li već otkrili i upoznali hrvatski grad starog naziva Vel – Kier ili Kameni zaljev?  Grad koji je u 1804.g. bio grad s najviše stanovnika u Hrvatskoj. On je tada brojio 7.805, a Zagreb tek 2.973 stanovnika. Grad koji je bio opasan zidinama, koji je 1848 imao svoje vlastite novčanice.  Niknuo u kamenom zaljevu koji ljubi more, okružen vinogradima i predivnom prirodom, u neposrednoj blizini nacionalnog parka, grad kojim prolazi stara Rimska obalna magistralna cesta iz 1. st. nove ere. Fascinantan, privlačan, bogat kulturnim, prirodnim i povijesnim ljepotama – grad Bakar

Grad Bakar smješten je u zaljevu i dio je Primorsko goranske županije, a broji 8279 stanovnika. Baš kao i sve morske gradove, krasi ga neodoljiv šarm mediteranskog mjesta. Predivno smirenog, dovoljno velikog za život čovjeka, bogatog ljepotama koje uvijek iznova oduševljavaju njegove stanovnike, ali i brojne goste. Oplakivan morem, s mnoštvom starih crkvica, kamenih kuća i okružen predivnom prirodom, ali i blizinom Nacionalnog parka ovo je predivno mjesto koje ćete uvijek nanovo otkrivati. Inače, područje Grada Bakra proteže se od Bakarskog zaljeva do Vrha Risnjaka i zauzima površinu od oko 12.560 ha, te obuhvaća 9 naselja: Bakar, Hreljin, Krasica, Kukuljanovo, Plosna, Ponikve, Praputnjak, Škrljevo i Zlobin.

Malo je poznato i da se sam vrh Risnjaka (1528 m) nalazi se na području Grada Bakra, baš kao i dio Nacionalnog parka Risnjak.

Bakar je jedan od najstarijih gradova na sjevernom Jadranu, ‘utkan’ amfiteatralno na brežuljku s povijesnom jezgrom koja je proglašena spomenikom kulture, područje ovog predivnog primorskog grada bilo je naseljeno još u 3. i 2. tisućljeću prije Krista. Svoj trag tu je ostavilo i Rimsko Carstvo, potom hrvatske velikaške porodice Frankopani i Zrinski, a carica Marija Terezija dodijelila mu je status slobodnog kraljevskog grada 1779.g.
Danas je to moderan grad i luka, za kojeg vežemo pojmove poput popularne Bakarske vodice i bakarskog baškota.

Baškot je tipičan dvaput prepečeni ili svježi krušni proizvod (vrsta peciva) u obliku koluta koji su u Bakar donijeli ribari iz Chioggie. Nekada se nosio umjesto kruha na duža ribolovna putovanja, a bio je nezaobilazan u brodskoj kuhinji, gdje su baškotivisili na konopcu. Zbog njegove je suhoće mogao trajati i do šest mjeseci te je bio vrlo pogodan za prehranu na dugim putovanjima, a jeo se sa svim tekućinama dostupnima na brodovima (vino, čaj, voda), iako se tradicionalno umakao u crno vino. Danas je postao i zaštitni znak Bakra a i izabran je za službeni suvenir Grada Bakra. Možete ga kušati u poznatoj pekarnici grada pod nazivom ‘Bakarski baškot’.

Jedna od atrakcija grada je i ‘Gradska straža Bakar 1848’, koja promiče kulturnu baštinu i bogato povijesno nasljeđe toga kraja.

No ono po čemu ćete Bakar svakako pamtiti i što će dojmiti svakog turista su prezidi, vinogradi u kamenu, koji se protežu duž čitave sjeverne obale Bakarskog zaljeva. Fascinantno posebni, prezidi su ustvari kameni zidovi koje su ljudi svojom upornošću i snalažljivošću punili zemljom, koja je preduvjet za uzgoj vinove loze. Prezidi  su 1972. g. proglašeni etno zonom i upisani su u registar spomenika kulture.


Kad vas putovanje dovede do ovog čarobno raznolikog grada svakako svratite i do Hreljinske gradine. Hreljinski stari grad (Gradina) predstavlja ruševne ostatke srednjovjekovnog grada Hreljina izgrađenog na zapadnom dijelu Vinodola, a koji se ponosito uzdiže na visokoj strmoj litici iznad Bakarca koji mu je služio kao luka.


No osim u znamenitostima i atrakcijama ovog primorskog grada, posjetite li ga u određene datume uživat ćete u brojim manifestacijama. Izdvajamo maškarani rally Pariz-Bakar. Parodija je to na poznati svjetski rally Pariz–Dakar. Utrku voze motorizirane maškare iz zemlje i inozemstva, a svake se godine povećava broj sudionika.

U prosincu se održava manifestacija „Božić u Bakru“, s prigodnim blagdanskim programom, a kraj godine obilježava se Božićnim sajmom i zajedničkim kićenjem bora.

Od sredine lipnja pa do kraja srpnja organizira se tradicionalno Margaretino leto, manifestacija u čast svete Margarete, zaštitnice Grada Bakra. U sklopu Margaretinoga leta organiziraju se mnoge kulturne, sportske i zabavne manifestacije; festivali, izložbe, koncerti i kazališne predstave. Koje još sve manifestacije možete posjetiti u Bakru pročitajte ovdje.

U sklopu Margaretinog leta u Bakru se odražava spektakularna „Pomorska bitka“ povodom proslave Dana Grada (subota bliža 13. srpnju). Riječ je o rekonstrukciji povijesnog pomorskog napada, kada su Mlečani daleke 1616. godine po posljednji puta bezuspješno pokušali osvojiti Bakar. U večernjim satima oko 22:00 h u Bakarskom zaljevu vodi se prava bitka začinjena stvarnim pucnjevima topova i velikim vatrometom. Ova vjerna rekonstrukcija autentičnih zbivanja jedinstveni je povijesni spektakl na ovim područjima, pa ukoliko poželite osjetiti oživljeni duh prošlosti u starom drevnom gradu, svakako taj dan navratite u Bakar, zasigurno nećete požaliti…

Šetnja kroz povijest

Grad Bakar možete doživjeti i na još jedan čarobni način, manifestaciju ‘Šetnja kroz povijest’ koja vas poput vremeplova vraća u neka davna vremena. Manifestacija se održava u lipnju,a  na njoj posjetitelje razne udruge i pojedinci tog kraja kroz prezentacije, radionice, degustacije, izložbe i glazbene programe predstavljaju bogatu povijest Bakra.

Stoga u lipnju svakako posjetite Bakar i prošećete starom gradskom jezgrom, te naučite ponešto o bogatoj povijesti  drevnoga grada Bakra. Tada ćete na zanimljiv način upoznati Frankopanski kaštel, Crkvu sv. Andrije ap., Kriptu i katakombe, Crkvu sv. Križa, Biskupiju, Rimsku i Tursku kuću te male trgove i uličice tog prelijepog drevnog primorskog grada.


Jeste li znali?

Da je Bakar poznat po Pomorskoj školi, iz koje su svjetskim morima zaplovili mnogi pomorci i kapetani

Naziv grada Bakra nema ishodište u riječi kojom nazivamo metal bakar, već u praindoeuropskim jezicima koji jasno opisuju prirodnu karakteristiku položaja – naselja smještenog u dnu kamenitog zaljeva. Vel-Kier (Kameni zaljev) bio je keltski naziv za Bakar.

Da na gradskom trgu Vrata u Bakru još i danas postoje starinske mjere za žito iz 15. st.

Da se ispod crkve sv. Andrije nalazi kriptas osamdeset i pet grobnih mjesta, a kripta je podijeljena u dva dijela.

U povijesti je Bakar bio opasan zidinama i jedini ulaz u grad bio je s istočne strane, na trgu Vrata. 1848. g. probijena su vrata i na sjeverozapadnoj strani grada odmah pokraj Kaštela, koja su u čast banu Josipu Jelačiću nazvana „Banska vrata“.

U  Bakru nalazi najstariji mareograf na Jadranu. Mareograf je uređaj koji kontinuirano mjeri promjene razine mora u vremenu na jednoj lokaciji odnosno u jednoj točki pomoću sustava plovak-protuuteg. Mareograf je postavljen u Bakru 1929. g. i od tada instrument bilježi vodostaje na istom mjestu do danas. Mjerenja vodostaja obavljana su i u nekim drugim jadranskim gradovima, no jedino se mareografska postaja u Bakru održala do danas.

U Ponikvama postoji fenomen pod nazivom „Sad ga ima, sad ga nema, jezero“? Ponikve su mjesto u bakarskom zaleđu u kojem možete vidjeti  jedinstveni krški fenomen pod nazivom „Sad ga ima, sad ga nema, jezero“. Naime, za vrijeme iznimno kišnih razdoblja slivne i podzemne vode od krške doline stvaraju jezero i tako Ponikve u samo nekoliko sati postaju mjesto uz jezero. Taj fenomen kratkog je vijeka jer vodu jezera već prva bura vraća u podzemne tokove bakarskih izvora.

Jeste li znali da u Bakru postoji Turska kuća i nekoliko legendi vezanih uz njen nastanak?

Unutar srednjovjekovnih zidina grada, u blizini crkve sv. Andrije, na najvećem trgu u starom gradu – ‘Plačici’, smjestila se jedna od najpoznatijih, a za posjetitelje svakako najatraktivnija kuća u Bakru – Turska kuća.  Nije poznato ni tko ju je ni kada sagradio, a pretpostavlja se da je građena u 14. ili 15. stoljeću. No, ono što se zasigurno zna jest da takve osebujne i egzotične građevine nema nadaleko te da ona plijeni pažnju mnogim fotografima i slikarima kojima je čest motiv na njihovim uracima, pa ju stoga, poneki i nazivaju ‘kuća slikara’. Uz Tursku kuću vezano je i nekoliko legendi, a najpoznatija kaže kako je Tursku kuću sagradio bakarski pomorac koji se zaljubio u lijepu Turkinju, a i ona u njega. Doveo ju je sa sobom u Bakar, a on je nakon nekog vremena nastavio ploviti morima. No, mlada je Turkinja, tako osamljena, počela tugovati za rodnim krajem. Smišljajući kako da smanji nostalgiju svoje voljene družice, bakarski pomorac odlučio je sagraditi kuću kakve su u njezinu kraju i tako je nastala Turska kuća.


Druga legenda
kaže da je jedan bakarski mornar imao ženu zajedljivu, pomalo opaku, koja ga je često kudila i znala mu govoriti  kako su njena tri kuta u kući, a njegov samo jedan. Time mu je nastojala pokazati da je ona zapovjednik na kopnu, tj. u kući. Nakon niza godina bakarskom mornaru dosadilo je slušati te provokacije te je pozvao prijatelje i zajednički su srušili kuću, da bi na tom mjestu ponovo sagradio kuću, ali bez kutova.

TOP 10 atrakcija:
1.    Nacionalni park Risnjak (sam vrh Risnjaka 1528 m nalazi se na području Grada Bakra)
2.    Bakarski prezidi (zaštićeni kulturni spomenik 1972. godine)
3.    Hreljinska gradina (stari grad Hreljin, ostaci kaštela i crkve sv. Jurja te kapelica Blažene Djevice Marije)
4.    Frankopanski kaštel u Bakru


5.    Rimska kuća
6.    Turska kuća
7.    Crkva sv. Andrije i katakombe ispod crkve sv. Andrije
8.    Mareografska postaja – najstarija na Jadranu
9.    Uređene biciklističke staze „Bakar bike“ (9 kružnih sata – preko 160 km dužine)
10.    Stara Bakarska vodica (vrhunsko pjenušavo vino) i bakarski baškot

Foto: TZ Grada Bakra, Marko Matešić, Miljenko Šegulja, Krešimir Černeka, Fabijan Černeka

Kontakti:

TURISTIČKA ZAJEDNICA GRADA BAKRA

Primorje 39, 51222 Bakar
tel/fax:
+385 51 761 111
e-mail: [email protected]
Facebook:
Turistička zajednica Grada Bakra
web:
www.tz-bakar.hr


Da li ste pročitali ove članke?

Odgovori

Vaša email adresa neće biti objavljena. Polja označena * su obavezna.

Možete koristiti HTML tagove i atribute: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <s> <strike> <strong>