Blogerica Maja razotkriva zemlju ‘vampira i češnjaka’

Rumunjska,

‘Iz mojih spoznaja Rumunjska je zemlja loših cesta, vampira i češnjaka. S naglaskom na loše ceste’- to mi je prijatelj komentirao kada sam mu rekla da sam bila u Rumunjskoj. Doduše ni drugi nisu ništa bolje reagirali. Uz pod pitanja ‘Što ćeš tamo ? ‘ ili ‘Što tamo uopće ima osim konja i kola’ uglavnom su u čudu dizali obrve i bili poprilično rezervirani po pitanju mog izleta.
Međutim isto tako mi je prijatelj rekao ‘Ako je osoba otvorenog duha u stanju je pronaći nešto posebno, pogotovo na nekoj lokaciji gdje se prvi puta nađe’.
rumunjska-26A ja sam svakako otvorenog i radoznalog duha tako da sam jedva dočekala taj dana kada će moja noga kročiti na Rumunjsko točnije Transilvanijsko tlo.

Za početak da odmah razbijem predrasudu. Ne Rumunjska nema loše ceste. Doduše nemaju kilometre i kilometre autoputa, ali one ceste kojima smo se mi vozili bile su više nego odlične.

Konji i kola doista se mogu naći na tim istim cestama, ali isključivo ih voze Romi dok pak sa druge strane ti isti Romi grade kuće tipa ‘Čardak ni na nebu ni na zemlji’.

Pošto je moj krajnji cilj bila Transilvanija i famozni dvorac Bran u kojemu je živio isto tako famozni Vlad Tepeš poznatiji kao Drakula nije ni čudo što sam izdržala više manje bez problema 13 satnu vožnju. Točnije ispada da je bila 14 satna jer je Rumunjska u drugoj vremenskoj zoni.

Od samog prelaska granice pa do izlaska iz Rumunjske ta me zemlja nije prestala iznenađivati.

Pašnjaci prepuni stada ovaca, koza, krava. Sva polja izorana, obrađena i posađena. Što zapravo i ne čudi jer 30 postoprihoda zemlja dolazi baš iz poljoprivreda. Samim time nadovezuje se spoznaja da je u Rumunjskoj stopa nezaposlenosti sedam posto dok u glavnom gradu Bukureštu ina iznosi jedva jedan posto.
rumunjska-21
Također u blizini Brasova nalazi se jedna od tri fotonaponskih elektrana koje tome kraju daju prijeko potrebnu energiju.

Brasov je ujedno bio i naše sjedište. Ugodan hotel s tri zvjezdice, uredan, s lijepim sobama, opskrbljen apsolutno sa svime što jedan hotel treba imati u današnje vrijeme. Bar, wifi, satelitska, odlična kupaonica.

Brasov je jedan predivan, omanji gradić koji svojim središtem podsjeća na naš Varaždin. Uz Brasov isti takav mada veći je i Sibiu koji je ujedno 2007. godine bio Europska predstavnica kulture.

Naravno da su najfascinantnija ta stara središta grada. Zbog utjecaja Mađara i Nijemaca koji su ondje živjeli, a i danas ih ima ti gradovi podlegli su njihovoj kulturi i arhitekturi.  Samim time ondje se mnoge kazališne predstave održavaju na ta dva jezika.

Sibiu je također poznat kao grad vjerske tolerancije. Mada je cijela Rumunjska takva. Iako spada među jednu od tri zemlje s najviše vjernika Rumunjska u kojoj je većina stanovništva pravoslavne vjere, poštuje sve ostale vjere i nacije.

Nakon što smo se upoznali s Brasovom i njegovom kulturom i folklorom bio je red da posjetim dva od tri najpoznatija dvorca u Transilvaniji.
rumunjska-23Prvi je bio dvorac Peleš  najljepši dvorac u Rumunjskoj, izgrađen u periodu između 1873. i 1914. godine u neorenesansnom stilu. Kralj Karl I pod čijom je vladavinom Rumunjska stekla nezavisnost, posjetio je mjesto današnjeg dvorca 1886. godine i zaljubio se u veličanstveni planinski krajolik. Godine 1872. Kruna je kupila 1,300 četvornih kilometara zemljišta u blizini rijeke Piatra Arsa, a imanje je nazvano Kraljevski posjed Sinaja.

U neposrednoj blizini dvorca nalazi se Manastir Sinaja. Manastir Sinaja je osnovao princ Mihai Cantacuzino 1695. godine i nazvao ga po Sinajskoj gori u Egiptu, a kasnije je to ime dobilo i obližnje naselje. Od 2005. godine, manastir je sjedište 13 monaha i pripada nadbiskupiji u Bukureštu. Manastir se sastoji iz dva dvorišta okružena niskim zgradama. U centru svakog dvorišta nalazi se crkva izgrađena u bizantskom stilu. Jedna od njih, Biserica Veche (Stara crkva), datira iz 1695. godine, dok je novija Biserica Mare (Velika crkva) izgrađena 1846.godine.
rumunjska-2
Mjesto koje nosi ime Sinaja ujedno je zimsko turističko središte smješteno ispod predivnih, snijegom okovanih Transilvanijskih alpi. Svojim izgledom, ljepotom, posebnošću ne zaostaje nimalo za bilo kojim modnenim zimovalištima u Austriji ili Francuskoj.

Bran… taj jedinstveni dvorac zbog kojeg je Rumunjska i najviše poznata, u koji hrle stotine i stotine znatiželjnih turista mene osobno nije oduševio.

Tim više što poznati i strašni Drakula ondje navodno uopće nije ni boravio. Ali eto lukavi Rumunji dosjetili su se napraviti oko dvorca cijelu priču u kojoj im je uveliko pomogao irski pisac Abraham Bram Stoker napisavši 1897. roman Drakula koji je eto smjestio baš u Rumunjsku iako nikada nije ondje bio.
rumunjska-14
Danas je dvorac Bran kultno središte Rumunjskog turizma. Dvorac po kojem uskim hodnicima i zavojitim stubama prolaze svi oni veliki štovatelji lika i dijela velikog i strašnog Drakule u nadi da će na trenutak osjetiti njegov dah na vratu.

Inače sam Vlad Tepeš rođen je u Sighišoaru, meni poprilično ružno, mračno, tmurnom gradiću. Jedino što me ondje na neki način  kupilo je Gornji grad poznat kao Citadela (Cetate) kojime dominira sat-toranj iz 13. stoljeća visok 64 metra, koji je danas Muzej povijesti.

Zadnji dvorac u nizu kojeg smo posjetili i za kojeg bih ja rekla da više odgovara Drakulinom dvorcu je dvorac obitelji Korvin – Hunedoara. Ta impozantna građevina  uzdiže se na mjestu nekadašnjeg rimskog kastrum u centralno-južnoj zoni Rumunjske, u oblasti Hunedoara. U 15. stoljeću, za vrijeme početka gradnje dvorca, Transilvanija je bila pod upravom Mađarske kraljevine. Obrambene kule, gotički tornjevi, izreckani zidovi, pokretni mostovi, sve su to bili noviteti u vojnoj arhitekturi Transilvanije tog doba. Voditelj radova izgradnje dvorca bio je Matijaš Korvin, ugarski kralj i sin princa Janosa Hunyadija.

Četiri dana za obilazak Transilvanijske regije bila su definitivno premalo. Jer ono što Transilvanija i sama Rumunjska pruža ne može se doživjeti u tako kratkom periodu.

Međutim bilo je to ipak sasvim dovoljno da kažem  kako Rumunjska nije zemlja o kojoj bismo trebali imati negativno mišljenje već naprotiv zemlja kojoj bismo trebali pružiti šansu i bolje je upoznati.

Odgovori